Orhan Pamuk
Snijeg

Prevela Marta Andrić ISBN 953-6791-79-X 408 str. tvrdi uvez s ovitkom 233x155mm Cijena 159 kn

O knjizi knjizi
Glavni junak romana, pjesnik Ka, vraća se 1992. godine u Tursku nakon dvanaestogodišnjega političkog progonstva u Njemačkoj te kreće put Karsa, siromašnoga grada zadivljujuće bogate povijesti, smještenog na tursko-armenskoj granici. Tijekom tri hladna zimska dana, pod snijegom zbog kojega je Kars odsječen od svijeta, Ka u ulozi novinara upoznaje taj lijepi, tužni grad i njegove nesretne i siromašne stanovnike.

U Karsu živi i Svila, Kaova zanosna prijateljica iz mladosti, netom rastavljena, nikad zaboravljena, l dok Ka hrli k Svili u očajničkoj potrazi za ljubavlju - ili bar supružnicom - koju ona utjelovljuje, nadnaravna ljepota grada i snijega koji nad njim ne prestaje padati potiče ga na pisanje: tijekom tri dana sastavlja cijelu zbirku pjesama, a kako je uvjeren da mu te pjesme odnekuda "dolaze", nalazi snage da nakon mnogih godina beznađa i samovanja ponovno povjeruje u "Allaha osamljenih", u ljubav i ostvarivost životne sreće...




"Pošto je završio s pjesmom, ostao je sjediti na krevetu: po prvi put otkako je u Karsu, pomislio je kako u tome gradu nema drugog posla osim jurcanja za Svilom i pisanja pjesama, a to mu je nametalo i beznađe i slobodu. Znao je da bi, kad bi sad uspio nagovoriti Svilu da skupa s njim otiđe iz Karsa, živio s njom sretan do kraja života. Pomislio je, sa zahvalnošću, i na snijeg: zatvorivši ceste, priuštio mu je dovoljno vremena da je nagovori, i još ih je zarobio u mjestu koje će mu taj posao samo olakšati."

Orhan Pamuk, Snijeg

«U ovome napetom trileru, koji kontrapunktiraju sjajni trenuci crne farse, Orhan Pamuk istražuje političke koloplete koji more suvremenu Tursku: prije svega jaz između vjerskog fundamentalizma i sekularizma, kao i netrpeljivost koja je u tom sporu svojstvena objema suprotstavljenim stranama. (…)

U zahvali na Mirovnoj nagradi njemačkih nakladnika 2005. Pamuk ističe vlastitu vjeru u moć umjetničke proze: 'Čitanje romana, pripovijesti i mitova razjašnjava nam ideje koje vladaju svijetom u kojem živimo. Upravo nas umjetnička proza vodi do spoznaje istinâ koje su nam obitelj, škola i društvo zakrivali i skrivali. Roman nam kao umjetnička vrsta otvara mogućnost da se zapitamo tko smo zapravo.' Ta je vjera umnogome i ishodište romana Snijeg …»

Pročitajte više u Vodiču za čitanje Snijega na stranicama nakladnika Faber&Faber



Iz kritike:

«Pohvalno je i da reputacija političnosti, koju Snijeg ima, ne proizlazi iz autorove tendencioznosti, nego počiva na usmjeravanju na paradoksalne političke situacije; situacije u kojima se, u ime slobode, demokracije i nenasilja, sloboda i demokracija brutalno krše (progon radikalnih islamista), a čin oslobađanja pretvara se u čin represije (zabrana pokrivanja muslimanskih žena).»
Svjetlana Sumpor, Vijenac br. 339, 1.3.2007.


«Snijeg je izvješće o trećem svijetu u andrićevskom smislu riječi: o zemljama koje se nalaze na obali koju ciklički, lažnom nadom ispunjavaju plime i koju jednako tako ostavljaju na cjedilu oseke, o rakovima svesmjerašima u koje se pretvaraju ljudi koji žive između svjetova, o ideologiji i vjeri (osim ako to nisu sinonimi), o borbi i predaji.»
Dario Grgić, Zarez br. 199, 8.2.2007.

Margaret Atwood piše o Snijegu u New York Timesu : «Sedmi roman turskoga književnika Orhana Pamuka nije samo zadivljujući pripovjedni pothvat, nego i obvezatno štivo našega vremena... Snijeg je sablasno proročanski roman…»


John Updike piše o Snijegu u New Yorkeru : «Da bi se danas u Turskoj tako otvoreno i kompleksno pisalo o nošenju feredže i vjerskim uvjerenjima, potrebna je hrabrost…»

O prevoditeljici

Marta Andrić (Strizivojna, 1977.), završila je studij povijesti, etnologije i turkologije. Od 2004. radi na Katedri za turkologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u prijevodu Pamukova romana Zovem se Crvena

.

O prijevodu Snijega Orhana Pamuka
prevodilačka impresija

Prijevod Marte Andrić vraća me u neki prošli život, prije nego što me profesionalno bavljenje prevođenjem izopačilo pa svaki prijevod s «velikih» jezika koje koliko-toliko poznajem čitam kroz prizmu pitanja «što je pisalo u izvorniku?».

Rečenici ovog prijevoda vjerujem: poznajem je iz doba vlastite jezične nevinosti, iz djetinjih beskonačnih prečitavanja pohabanoga prijevoda Priča iz tisuću i jedne noći. Bogatstvo leksika u meni pak budi zaboravljene okuse mladenačkih lektira Selimovića i Andrića. A kad se odmaknem od teksta, gotovo me hvata zavist: nehotice kujem planove kako da u vlastitim prijevodima podmetnem riječi poput dženaze, kijameta, leblebija, čajdžije, đozluka, satare. Želim ih ponovno naučiti, usvojiti, da mi bez razmišljanja navru u razgovoru, da mi filter svagdanjeg jezika kroz koji provlačim svijet bude gušći – ili vitičastiji, istančaniji, bogatiji. Iz potrebe za emancipacijom javnog jezika te smo riječi silom prilika pomeli pod tepih; postale su nam egzotične, istinski tuđe, čak odbojne. No kao izvorna govornica hrvatskog jezika želim misliti da na njih ipak imam neko kulturno-baštinsko pravo. Zato mi je prijevod Snijega Marte Andrić veliko nadahnuće: jezično najdirljivije štivo koje sam u prošlih godinu dana pročitala.

Vlatka Valentić, književna prevoditeljica @ Vuković & Runjić

O autoru
Orhan Pamuk, rođen u Istanbulu 1952., najistaknutiji je suvremeni turski romanopisac, autor sedam romana, a djela su mu prevedena
na više od dvadeset jezika. Bijeli zamak (1985.) dobio je Independentovu nagradu za stranu književnost. Uslijedili su Crna knjiga (1990.) i Novi život (1994.), najveći turski bestseler do tada, no roman Zovem se Crvena (1998.) uskoro je nadmašio Novi život. Zovem se Crvena Pamuku je priskrbio i uglednu međunarodnu književnu nagradu IMPAC Dublin za 2003. godinu. Orhan Pamuk dobitnik je Mirovne nagrade njemačkih nakladnika za godinu 2005. i Nobelove nagrade za književnost 2006.