Mario Vargas Llosa
Raj iza drugog ugla

Prevela sa španjolskoga Tamara Horvat Kanjera ISBN 978-953-6791-96-5 368 str. meki uvez s ovitkom 215x133 mm Cijena 129 kn

O knjizi
U ovome se romanu veliki peruanski pisac Mario Vargas Llosa poduhvatio priče o slikaru Paulu Gauguinu, pripovijedajući usporedo o životu njegove hrabre, lijepe i nadasve beskompromisne bake Flore Tristán, koja je bila među prvim ženama što su se davnih pedesetih godina 19. stoljeća borile za prava radnika i žena. Vargas Llosa je isprepleo poglavlja o njezinim političkim aktivnostima i patnjama s onima u kojima opisuje Gauguinov gotovo jednako buran i nepredvidljiv život. Temeljen na povijesnim činjenicama, koje pisac vješto nadograđuje fikcijom, roman se čita kao napeta intriga upravo zbog neukrotivih ličnosti Flore, zvane Madame-la-Colere, i samoga Gauguina, jednog od najosebujnijih likova među slikarima s kraja 19. stoljeća. Naslovom aludirajući na utopije o autentičnom životu koji je uvijek tu iza drugog ugla, Vargas Llosa supostavlja socijalni idealizam Flore Tristán s Gauginovim maštanjima o primitivnoj, egzotičnoj, nepatvorenoj umjetnosti, koja se može pronaći jedino na dalekim južnim morima, gdje europska civilizacija još nije sve pokorila i podredila zapadnokršćanskom moralu i kodu ponašanja.




"Kad je čuo kako je rekla da nije katolkinja iako jest kršćanka, okruglo je lišce oca Fortina problijedjelo. Malo je poskočio i želio je čuti znači li to da je gospođa protestantica. Flora mu je objasnila da nije: vjeruje u Isusa, ali ne u Crkvu jer, prema njezinu kriteriju, katolička religija podvrgava ljudsku slobodu svom hijerarhijskom sustavu. A njezina dogmatska vjerovanja guše intelektualni život, slobodnu volju, znanstvene inicijative. K tomu, podučavanje Crkve o čednosti kao simbolu duhovne čistoće podjaruje predrasude koje su od žene napravile gotovo robinju."

Mario Vargas Llosa, Raj iza drugog ugla

O autoru
Mario Vargas Llosa rođen je 1936. u Peruu. Jedan je od najznamenitijih pripadnika latinskoameričkog booma, a osobito je poznat po romanima Rat za kraj svijeta, Tetka Julija i piskaralo te Don Rigobertove bilježnice. Opsežni spisateljski rad Vargasa Llose prati i neumorno pojavljivanje u političkoj i književnoj javnosti. Godine 1986. primio je jedno od najuglednijih priznanja hispanofonog svijeta, španjolsku nagradu za književnost Príncipe de Asturias, a 2002. dodijeljena mu je nagrada Nabokov američkog centra PEN-a.