| |
Naklada Vuković & Runjić poziva vas da zavirite u tri nova atraktivna naslova. Predstavljamo vam dvije velike zvijezde suvremene svjetske književne scene, dugo očekivanoga kultnog Britanca Davida Mitchella i hvaljenu rusku prozaisticu Ljudmilu Ulicku. A priredili smo vam i osobito iznenađenje – savršen dar za nadolazeći Majčin dan… veliki britanski bestseler Priručnik za loše majke. Čitajte i užvajte!
O knjizi
Atlas oblaka Davida Mitchella izniman je roman, satkan od šest pripovjednih niti, u kojem se muzikalno virtuozno i jezično raskošno isprepleću znanstvena fantastika, politički triler i povijesni pastiš. Priča seže unatrag u devetnaesto stoljeće, kolonijalizam i divljaštvo na otocima Pacifika, te unaprijed u mračnu budućnost, onkraj sloma civilizacije. Idealistični Amerikanac 1850. nevoljko plovi Tihim oceanom; razbaštinjeni skladatelj na prevaru se uvlači u dom sifilisom shrvana genija; kalifornijska novinarka istražuje zataškanu tajnu projekta nuklearke; mali nakladnik bježi od kriminalca kojemu je objavio nenadani bestseler; klonirana restoranska poslužiteljica čeka izvršenje smrtne presude zbog protukorpokracijskog djelovanja; a Zachary, mladić s postapokaliptičnih Havaja, svjedoči sumraku znanosti i civilizacije – to su redom pripovjedači Atlasa oblaka.
U romanu od čije maštovitosti i raspona čitatelju zastaje dah, David Mitchell briše jezične, žanrovske i vremenske granice nudeći razmišljanje o ljudskoj volji za moć i pogibeljima u koje nas ona može odvesti.
O autoru
Prvi roman Davida Mitchella, Ghostwritten, objavljen je 1999. Dobitnik je nagrade Mail on Sunday/John Llevellyn Rhys za najbolju knjigu autora mlađeg od 35 godina i uvršten je u uži izbor za Guardian First Book Award. Godine 2001. slijedio je Mitchellov drugi roman number9dream, uvršten u uži izbor za nagrade Booker i James Tait Black Memorial Prize, a 2003. časopis Granta uključio ga je u izbor najboljih mladih britanskih romanopisaca.
Zahvaljujući nagrađivanome Atlasu oblaka iz 2004. (dobitnik Geoffrey Faber Memorial Prize, South Bank Show Literature Award, Richard & Judy Best Read of the Year te u užem izboru za još šest nagrada, uključujući Man Booker), Mitchell postaje velika književna zvijezda, a taj je status 2006. potvrdio sljedećim romanom, poluautobiografskom pričom o odrastanju u engleskoj provinciji 80-ih godina 20. stoljeća pod naslovom Livada Crnog Labuda (ponovno u užem izboru za nagradu Man Booker).
Rođen 1969. godine u Worcestershireu, David Mitchell je proveo više godina podučavajući u Japanu, a sad živi u Irskoj. Godine 2007. časopis Time uvrstio ga je na popis 100 najutjecajnijih osoba na svijetu.
O knjizi
New York, sparni kolovoz 1991. Oko samrtne postelje teško bolesnog, ali još uvijek vrlo živahnog slikara Alika okupljaju se, uz ženu, ljubavnicu i bivšu djevojku (nekoć cirkusantkinju, danas pravnicu) s autističnom kćeri, njegovi prijatelji, ruski imigranti. Dok traju posljednje pripreme, prisjećaju se dogodovština s Alikom i života u Rusiji, obnavljaju stara suparništva i zakopavaju ratne sjekire, ispijaju čaj i(li) votku, dovode svećenika ali i rabina, a na CNN-u se vrte prizori neuspjelog vojnog udara u Moskvi, posljednjeg trzaja komunističkog režima od kojega su svi oni pobjegli . . .
Imigrantsko iskustvo, slikovit prikaz “ruske duše”, oda američkoj životnosti i raznolikosti, neuništiva strast za životom, čitava galerija živopisnih karaktera, sažete ali kompleksne refleksije o životu i smrti, domovini i egzilu, ljubavi i gubitku, bez imalo patetike i melodramatičnosti – sve je to stalo u ovaj kratki roman jedne od najvećih suvremenih ruskih književnica Ljudmile Ulicke, kojim se autorica predstavlja hrvatskim čitateljima.
O autorici
Ljudmila Ulicka (1943.) prije književne karijere radila je u genetičkom laboratoriju, gdje je dobila otkaz zato što je pretipkavala zabranjeni roman. Prve priče objavila je krajem 1980-ih, a danas je jedna od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih prozaistica. Knjige su joj prevedene na 17 jezika, a posebno je popularna u Njemačkoj. Piše na tragu klasičnog ruskog psihološkog realizma, ali iz ženske perspektive. Osobita je i po tome što su joj i sporedni likovi potpuno zaokruženi karakteri.
Važnija djela: Sonječka, 1993., francuska nagrada Medici; Medeja i njezina djeca, 1996., tallijanska nagrada Giuseppe Acerbi; Veseli sprovod, 1997.; Slučaj Kukocki, 2001. nagrada Ruski Booker, talijanska nagrada Penne 2006.; Iskreno vaš, Šurik, 2004. nagrada za ruski roman godine, kineska nacionalna književna nagrada 2005.; Daniel Štajn, prevoditelj, 2006., ruska književna nagrada Big Book.
O knjizi
Priručnik za loše majke priča je o godini dana u životima tri samohrane majke: Karen, Charlotte i Nan. A kakva je samo to godina bila i što se sve u njoj zbilo! Zašto je sve tako teško? Zašto najsmješnije pogreške nose najkobnije posljedice? S koliko si godina već prestara da pijana povraćaš po cvjetnim lijehama? S koliko si godina još premlada da budeš majka? I duhovita i mudra, ova knjiga trijezan je pogled na majčinstvo (i djetinjstvo) u svim pojavnostima: od trena kad kondom pukne pa do dana razvoda. Ili, u sretnijem slučaju, otkako se začuje prvi bebin plač pa do trenutka spoznaje da ima isto toliko različitih majki na svijetu koliko je i djece. I da je ponekad ljubav ipak najvažnija.
«Kate Long progovara troglasno i vjerodostojno, a junakinje uspješno izbjegavaju svaku klopku karikiranja: autorica gradi duhovitu i pametnu sliku neuništive ljubavi na kojoj počivaju sve obiteljske vrijednosti.»
Observer
O autorici
Priručnikom za loše majke srednjoškolska je nastavnica Kate Long godine 2004. zasjela na vrh britanske top-liste i požela svjetski uspjeh. Otad je objavila romane Swallowing Grandma i Queen Mum, a u ožujku 2008. i The Daughter Game. Nadahnuće za pisanje nalazi u obiteljskim pričama, tematizaciji odnosa moći u obiteljskoj jezgri te oblikovanju osobnog identiteta, kao i u odnosu majke i djeteta u svim njegovim obličjima – i zdravim i onim drugim.
Kate Long potpuno se posvetila pisanju i danas živi u Whitchurchu u Shropshireu sa svoja dva sina.
Posjetite nas
u knjižari Vuković&Runjić u Teslinoj 16 u Zagrebu
i na www.dzepna.com
Odjava s liste
(c) Vuković & Runjić 2008.
|
|
